Selasa, 16 Juli 2019

TEÓRIA MARXISMU


TEÓRIA MARXISMU

1.Imagem: Karl Marx
Introdusaun

Iha artigu badak ida ne'e atan ha'u hakerek tuir prespetiva ne'ebe mak atan ha'u iha klaru katak ho artigu ki'ik oan ida seidauk loloos ka tuir prespetiva akademiku nian maibe atan ha'u ho vontade atu espresa hanoin ne'ebe mak ha'u iha ho razaun ida hakarak espresa ho pensamentu naton ne'ebe iha hodi fahe, Ho  ida ne' e hakarak komvida kolega sira hotu atu fo hanoin mai ha'u relasiona ho artigu badak ne'e.
Hare’e ba realidade agora ita bele identifika katak ema umanu moris iha elementu espirituál hanesan kuriozidade, krítiku, revolusionáriu, tranformador. Ema estudante no la’os Estudante, matenek no beik, sempre iha hanoin no hakarak atu hatene buat balun iha mundu nia sorin, mundu ne’ebe mak agora dadaun nakonu ho maldade no injustisa sosiál. Iha ambiente akadémiku, maioria akademista mak kokó haketak ona área siensia nian ho hanoin universál ida katak siensia la iha relasaun ba malu no sira haluha ona prinsipiu de interligasaun iha moris loro-loron nian. Hanesan ita hare’e iha realidade kampuz,  Estudante Direitu, Agrikultura, Edukasaun, Polítika, Filozofia nsst, formalmente preokupa de’it ba nia área rasik hodi la tau ona importansia ba realidade sosiál ne’ebé sira hasoru hanesan problema sosiál sira. Koñesimentu ka matenek ne’ebé idak-idak hetan iha kadeira universitariu nian, nunka halo nia komparasaun ho realidade hodi foti konklusaun krítiku ruma maibé hakru’uk hodi simu de’it. Marx hatete nune’e “koñesimentu tenke sai prátiku, signifika katak koñesimentu ne’ebé ita hetan tenke sai instrumentu revolusionáriu hodi harahun realidade ne’ebé falun ho ideolojia utópia no sistema ka estrutura sosiál ne’ebé sai kauza ba problema hotu”. Hahú ohin ba oin, ita ema, estudante ka laos estudante, ema beik ka matenek, tenke tau ona ita nia-an nu’udar ema krítiku no revolusionariu maske lójika modernismu ka nia kultura domina hela ita nia kakutak, maibé ita tenke kokó hodi hambri’ik sai hosi inkonsiensia ida ne’e. Tanba ida ne’e nesesáriu mai ita atu aprende nafatin teoria ka siensia krítiku no revolusionáriu iha akadémiku nia le’et no iha fatin hotu-hotu. Ho nune’e artigu ka breve dezenvolvimentu teóriku ida ne’e refere partikularmente kona-ba teoria Marxismu. Teoria ka siensia Marxismu reflete liu ba realidade sosiál ne’ebé diariamente ita hasoru direta no indiretamente iha ita nia moris. Marxismu nu’udar teoria revolusionariu no krítiku ne’ebé bele ajuda ita nia analizasaun ne’ebé mak sei klo’ot no ajuda loke ita nia matan hodi bele hare’e realidade ne’e ho mós no marrxismu iha filosofia rasik ho métodu rasik ne’ebé sai tudík hodi analiza sosiedade inteiru mak : Materialismu dialektika no istórika. Marxismu mós bele fó esplikasaun kona-bá lójika relasaun entre ema ida ho ema seluk iha sosiedade nia laran. Tanba ida ne’e importante tebes ba akademista sira no estudante sira seluk hodi bele buka hatene, komprende no prátika teoria Marxismu iha moris loron-loron.

Marxismu
Etimolojikamente Marxismu kompostu hosi liafuan rua “Marx no ismu”. Marx refere ba sujeitu ka ema nia naran (Karl Henrick Marx) no Ismu mai hosi lian Yunani “ismos” signifika teoria, doutrina, konviksaun ka siensia ida. Hosi etimolojia ida ne’e ita bele konklui tuir terminolojia katak Marxismu nu’udar teoria ka siensia ne’ebé estuda ka koalia kona-ba koñesimentu no filosofia Karl Henrick Marx nian.
Ema ekonomista, filósofu, radikalista polítika, socialista Alemaña no fundador teoria komunismu ho naran kompletu Karl Henrich Marx (Karl Marx), moris iha Sidade Trier, Alemaña, iha loron 05 fulan Maiu 1818 no mate iha Londres, loron 14 fulan Marsu 1883.
Matenek no koñesimentu ne’ebé Marx no nia maluk revolusionariu sira elabora nu’udar teoria ka siensia sosiál, polítika no ekonómika ne’ebé atu haree ba relasaun entre ema ida ho ema seluk iha sosiedade nia laran. Partikularmente Teoria Karl Marx koalia kona-ba ema  nia moris konkretu iha planeta ida ne’e. Nune’e Marxismu hanesan analizasaun sientífiku ba evolusaun sosiál ka evolusaun moris ema nian iha sosiedade ida nia laran.
Marxismu nu’udar teoria ka instrumentu sientífiku revolusionariu ne’ebé hamosu hosi Karl Marx ho nia maluk sira seluk hanesan Friedrick Engels. Sira rua ho hanoin ida de’it katak atu ajuda ema alienadu sira hosi ambiente sosiál ne’ebé halo sira la koñese sira nia-an rasik nu’udar ema konkretu. Tanba iha livru ida “Ideolojia Alemaña” Marx ho Engels hatete :
Ema umanu uluk to’o agora dezeña nia idea ne’ebé sala ba nia-an rasik.Sira dezeña sira-nia relasaun tuir ideia kona-ba Maromak, ema normál, nsst. Rezultadu hosi sira nia kakutak ne’e mosu hosi sira-nia prátika fíziku. Depois sira ne’ebé kriador subordina ba nia kriasaun. Mai ita liberta sira hosi supertisaun, ideia, dogma, forma imaginajinariu sira ne’ebé abaixa sira no mai ita luta hasoru prinsipiu hosi konseitu hirak ne’e. (Marx, Engels. Ideolojia Alemaña.Prefasiu. Pag: 1).
Marx ho Engels dezenvolve nia teoria revolusionariu atu defende klase ki’ak ka inferior sira hodi luta hasoru filozófia idealismu ne’ebé hakonu ema nia kakutak ho imaginasaun oioin, halo ema konkretu alienadu ka sai atan ba nia realidade rasik. Marxismu nu’udar instrumentu ka tudik kroat ne’ebé uza hodi le’es no harahun realidade ne’ebé falun ho filozofia ideál no sistema esplorasaun.
Iha livru “Ideolojia Alemaña” Marx haktuir iha nia teze da-11 katak :
“Filózofu barak mak fó deit nia interpretasaun ba realidade ne’e. Maibe importante mak muda. Filozofia nu’udar instrumentu hodi muda mundu laos interpreta” (Marx. Pag:).
Afirmasaun filozófiku iha leten hatudu katak marxismu nu’udar teoria atu transforma realidade laos interpreta. Teoria ne’ebé defende klase oprimidu sira hodi luta ba tranformasaun sosiál no luta ba konstrusaun sosiedade foun ne’ebé livre hosi esplorasaun no esploitasaun hosi ema ida hasoru ema seluk. Marxismu laos interpretador maibe transformador.
Iha livru ne’ebé hakerek hosi Marta Harneckker (Os conceitos elementais do materialismo histórico) nia materializa Marx nia afirmasaun katak “la bele eziste transformasaun sein koñesimentu préviu ba realidade ne’ebé mak hakarak muda (Introdusaun. Pag: 13)”, signifika sein koñesimentu sientifíku ita labele muda realidade. Tanba ne’e Marxismu mosu nu’udar koñesimentu sientífiku revolusionariu ne’ebé bele estuda lei de evolusaun sosiedade hosi étapa ida ba seluk.
Konklui katak Marxisme nu’udar teoria sientífiku ne’ebé deskobre no dezenvolve hosi Karl Marx ho nia maluk revolusionariu sira seluk hodi estuda ba ema konkretu nia realsaun iha realidade material.Teoria ne’e eziste atu eduka ema koñkretu hodi nune’e ema bele koñese no konsiente nia realidade rasik.
Ita hatene katak teoria ho prátika sempre iha relasaun mutua. Prátika hamosu teoria no teoria reinfluensia prátika. Laiha teoria ida mak sein prátika. Tanba ne’e Marxismu nu’udar teoria ne’ebé koalia kona-bá prátika Marx ho nia maluk sira seluk hodi ajuda klase ki’ak ka inferior sira atu uza instrumentu ne’e iha sira nia prátika luta revolusionária ba konstrusaun sosiedade justa. Tanba ne’e Marxismu nu’udar teoria no filozófia prátika no transformador. Marxismu nu’udar teoria ne’ebe ita uza hodi halo transformasaun ka revolusaun sosial.


Métodu filozófiku no prespektiva sientífika Marxismu
Marxismu nu’udar teoria sientífiku revolusionariu ne’ebé atu halo analizasaun no transformasaun ba sosiedade ida ba sosiedade ida seluk. Analizasaun ida ne’e tenke iha métodu filozofiku no perspektiva sientifiku ida. Tan ne’e Karl Marx uza métodu filozofiku “dialéktika” no perspektiva sientífiku “materialismu” hodi analiza ka estuda ba evolusaun sosiedade istóriku to’o agora.
Dialektika
Dialéktika nu’udar lei de kontradisaun no evolusaun. Maibé tuir dialéktika evolusaun labele iha sein kontradisaun tanba kontradisaun ne’e rasik mak sai kauza prinsipál ba evolusaun. Marx uza metodu dialétika signifika katak sosiedade sempre evolui tuir lei kontradisaun hodi hamosu sosiedade foun ida. Sosiedade nunka hambrik permanente ka estátiku iha fatin maibé konstantemente muda-an.Tanba ne’e métodu dialektika ko’alia kona-ba kontradisaun no evolusaun sosiál.
Signifikadu loloos hosi métodu dialektika maka nu’udar maneira atu estuda, koñese no analiza ba buat hotu ne’ebé bazeia ba lei dialektika. Lei kona-ba inter-relasaun no movimentu fenomenál sira ne’ebé objetivamente ka materialmente eziste iha mundu ida ne’e.
Dialéktika nu’udar kontradisaun no iha lei tolu ne’ebe importante tebes, mak hanesan :
1.      Lei kona-ba kontradisaun
2.      Lei kona-ba mudansa kuantidade ba kualidade
3.      Lei kona-ba negasaun husi negasaun
Lei tolu ne’ebé kompostu hodi hanaran “dialektika” ne’e mak sai kauza ba evolusaun sosiál. Lei tolu ne’e mak eziste sempre iha sosiedade nia le’et hodi halo mudansa ba sosiedade foun ida. Tuir mai hau esplika simples deit lei tolu hosi dialéktika.
Primeiru : Lei kona ba kontradisaun. Lei dialektika ida ne’e prtikularmente ko’alia kona-ba kontradisaun ne’ebé eziste iha sosiedade ida tanba hatete ona katak evolusaun sosiál labele mosu sein kontradisaun. Lei ida ne’e importante tebes iha dialektika nia laran. Ezemplu simples ne’ebé Lenin hatudu kona-ba dialektika mak “mais (+) ho menus (-) iha siénsia matemátika, positivu ho negativu iha siénsia Fízika, aksaun ho reaksaun iha siénsia mekánika, iha kombinasaun ho dissosiasaun atómu iha siénsia kímika no luta de klasse iha siénsia sosiolojia”. Tuir mai hau sei fó ezemplu ba kontradisaun iha siénsia sosiolojia (teoria sosial) : Sosiedade Timor-Leste tempu kolonialismu Portugés no neo-kolonialismu Indonesiu. Kontradisaun ne’ebé eziste mak entre Povu Maubere ho kolonialista sira. Tanba kolonialista sira domina hotu rekusus ekonómiku no polítika hodi hanehan Maubere oan sira, entaun, tenke hamosu kontradisaun internál. Karik Povu Maubere la hambrik hodi kontra kolonialista sira entaun Timor-leste labele atinje nia independensia.
Lei de kontradisaun ne’e nu’udar lei jerál no universál.Tanba materia hotu-hotu ne’ebé eziste tuir tempu no espasu ne’ebé deit sempre iha kontradisaun internál. Kontradisaun internál ne’e determinante ba evolusaun materiál. Signifika katak kontradisaun internál ne’e rasik mak deteremina ka sai kauza ba evolusaun materia ne’e rasik.
Hanesan mós Marx fó previzaun katak sosiedade kapitalistika ne’ebé mundialmente mosu sei nakfera liu hosi revolusaun sosiál ida. Tanba kontradisaun ne’ebé mosu iha sosiedade kapitalistika rasik mak sei harahun nia maneira produsaun nian. Kontradisaun ne’ebé eziste iha sosiedade kapitalistika mak klase rua ne’e rasik : kapitalista/burgezia no proletariu sira.
Iha kontradisaun ne’e nia laran sei fahe mós ba sanak rua : kontradisaun prinsipál no kontradisaun báziku. Kontradisaun prinsipál ne’e mak primordiál ka neseáriu tebes no presiza atu halakon uluk no kontradisaun báziku ne’e konsidera nu’udar asuntu sekundariu ne’ebé só bele halakon depois halakon uluk kontradisaun prinsipál ne’e rasik. Ezemplu : kontradisaun prinsipál mak sistema ekonomia-polítika ne’ebé burgezia sira monta no kontradisaun báziku mak dezenvolvmentu iha ambiente ekonómika. Dahuluk klase proletariu ka ki’ak sira tenke harahun uluk sistema ne’ebé klase burgezia ka riku sira monta tuir sira nia hakarak no segundu mak tenke halo mudansa radikál iha ambiente ekonómika.
Segundu : Lei kona-ba mudansa hosi kuantidade ba kualidade. Lei ne’e atu esplika prosesu evolusaun buat hotu-hotu (materia) ne’ebe eziste. Lei ne’e hatudu katak evolusaun materiál sempre konsiste ka hamrik iha nia nivel rua “nivel mudansa kuantitativu no nivel mudansa kualitativu”. Jerálmente ita bele fó signifikadu ba lei ne’e katak materia nia mudansa kuantitativu hamosu mudansa kualitativu no mudansa kualitativu ne’e rasik termina mudansa kuantitativu tuan no hahoris mudansa kuantitativu foun ida.
Lei ida ne’e partikularmente refere ba mudansa materia hosi kuantidade ba kualidade no kualidade ba kuantidade foun ne’ebé mak nunka para. Tanba ne’e mak sujere mai atu hatene hodi define didiak mudansa kuantitativu no kualitativu hosi materia ida. Marxista-Leninista iha obrigasaun atu entende nivel mudansa iha sosiedade, tenke define solenemente mudansa kuantitativu ne’e presiza hodi nune’e posivel bele hamosu mudansa kualitativu ne’ebe hakarak. Karik Marxista ida mak koñese de’it mudansa kualitativu no la hatene mudansa kuantitativu ne’ebé presiza, entaun, nia halo erru avonturismu no karik konsidera de’it mudansa kuantitativu maibé lakoi mudansa kualitativu, enatun, nia komete erru reformismu. Ezemplu kona-ba “erru avonturissmu” hanesan ema ne’ebé hakarak muda sosiedade Timor agora sein harahun klase entre osan nain ho la’os osan nain (mudansa kuantitativu) ba sosiedade sosialismu (mudansa kualitativu). Signifika katak nia hakarak deit mudansa kualitativu sein konsidera mudansa kuantitativu. Ezemplu kona-báerru reformismu” hanesan hamenus propriedade privadu deit no aumenta oituan deit saláriu traballador sira nian (mudansa kuantitativu) no lakoi hamosu sosiedade foun sein klase, sein propriedade (mudansa kualitativu). Hakarak hatete katak nia só konsidera deit mudansa kuantitativu no rejeita mudansa kualitativu.
Tanba ne’e importante tebes, tenke analiza didiak situasaun no kondisaun rl antes foti pasu ba hala’o aktividade polítika ruma iha terrenu. Lei dialektika ida ne’e fó koñesimentu krítiku mai ita atu bele hatene klean evolusaun sosiedade konkretu. Hakarak hakotu esplikasaun kona-ba lei kuantitativu no kualitativu ho ezemplu ida : Timor-Português no Timor-Indonesiu nu’udar kualidade rl no materia konkretu ida. Kualidade ne’e rasik mak rezulta kuantidade foun mak “povu Maubere ho kolonialista sira”. Husi mudansa kuantitativu ida ne’e hamosu ka hahoris kualidade foun mak “Timor-leste independensia ho sosiedade burgezia”. Mudansa kualitativu ida ne’e rasik hahoris tan kuantidade foun mak “Povu (kiak) ho klase burgezia (riku) sira”.
Terseiru : Lei kona-ba negasaun ba negasaun. Lei ida ne’e hakarak esplika kona-bá diresaun ka tendensia jerál hosi movimentasaun no evolusaun buat hotu-hotu. Lei ida ne’e hakarak atu esklarese partikularmente kona-bá materia ida ne’ebá hetan negasaun hosi materia seluk. Kualidade hahoris kuantidade no kuantidade ne’e rasik rezulta kualidade foun hodi nega tiha kualidade tuan. Ezemplu : Sosiedade komunal (sein klasse) hetan negasaun hosi sosiedade eskravatura (eziste klase), sosiedade eskravatura hetan negasaun mós hosi sosiedade feudál no sosiedade feudál rasik mós hetan fali negasaun hosi sosiedade kapitalísta. Tanba tuir métodu dialektika hatete katak materia hotu-hotu sempre evolui no iha movimentasaun tanba ne’e sé kualidade foun mosu nia sempre nega kualidade tuan.
Materialismu
Etimolojikamente materialismu kompostu hosi liafuan rua “materiál no ismu”. Materia katak objetu ne’ebé bele detekta ho matan, nsst no ismu nu’udar konviksaun ka doutrina ida. Entaun tuir etimolojia ita bele define katak materialismu nu’udar konviksaun ida ne’eb’e akredita katak materia mak nu’udar elementu primordiál ba buat hotu-hotu. Ida ne’e nu’udar nosaun filozófika ne’ebé hafasil ita nia analizasaun nu’udar Marxista no Leninista. Tuir Friedrik Engels hatete katak siénsia filozófia ne’ebe hahú hosi Gregu Yunani (a.k) to’o filozofia modernu (sékulu XVIII) nakfahe ba koluna rua de’it, mak : Idealismu no Materialismu.
Koluna filozofia rua ne’e sempre kontra malu durante istória. Filozofu sira hosi koluna idealismu  mak hanesan Plataun, David Hume, Berkeley ne’ebé daet ba Filozofu modernu hanesan Hegel no filozofu sira iha koluna materialismu mak hanesan Heraklito, Demokrito, Epikurus, iha époka Yunani mak Lamartine, Diderot no mai iha revolusaun Franseza mak hanesan Karl Marx no Engels.
Materialismu nu’udar filozofia revolusionariu ne’ebé kontra maka’as filozofia idealismu. Tanba idealismu la konsidera materia konkretu mak nu’uudar elementu primordial maibé ideia mak nu’udar elementu primordiál. Materialismu halo espliksaun ba realidade ho baze materia no idealismu esplika realidade ho baze ideia. Tanba ne’e mak kampu filozofia nu’udar ambiente luta entre idealista no materialista sira durante istória to’o agora.
Materialismu revolusionariu nu’udar arma ne’ebé klase inferior sira uza hodi harahun klase superior sira no nia sistema ekonomia-polítika tanba ho razaun katak materialismu bele esplika buat ne’ebé akontese konkretamente iha realidade materiál no idealismu nu’udar arma filozofiku ne’ebé klase superior sira uza hodi hasoru klase kiak sira no klase riku sira uza sira nia ideia utopia hodi hamaus no hipnotiza nafatin klase inferior sira no hafalun sosiedade konkretu ho teoria mitolojismu atu nun’e sosiedade kontinua eziste ho klase sosiál. Tanba ne’e mak Tan Malaka hatete iha nia livru MADILOG (materialismu dialektika no lójika) katak :
Filozofia idealismu sei la mate, wainhira sei iha luta de klase.Wainhira sei eziste klase eksplorador no klase opressor. Tanba klase osan nain sira ukun klase kiak sira no sira kria ideia, matenek, hanoin, morál hodi dogmatiza nafatin klase oprimidu no eksploradu sira (klasse inferior). (kapítulu III: Filosofia. pag : 60).
Komprensaun simples iha leten bele lori ita ba perspektiva filozofika no sientífika Marxismu. Tanba Marxismu la’os konsumu hotu filozofia rua ne’ebé eziste maibé Marxismu uza de’it perspektiva filozofika no sientífika ida de’it no ignora ida seluk. Perspektiva filozofika ne’ebé Marxismu adopta ka impresta hodi aproxima ba sosiedade istórika mak : Materialismu.
Marx uza konseitu materialismu nu’udar nia perspektiva sientífika hodi halo analiza no estuda sosiedade istórika, sosiedade agora no Marx mós halo predisaun ba sosieade ne’ebé mak sei mosu iha futuru. Marx konsidera no akredita materia konkreta mak sai kauza prinsipál ba buat lubuk ne’ebé eziste agora hanesan instituisaun polítika (Governo, prezidente, polisia, nsst), instituisaun ekonómika (merkadu, supermerkadu, loja, komersiu internasionál, nsst), instituisaun kulturál (media, edukasaun, igreza, nsst) no instituisaun sosiál (familia, grupu de kolegas, nsst). Tanba tuir Marx hatete katak buat hirak ne’e ka kompleksidade reál sira ne’e la’os mosu derepente hosi ideia no la’os mós maromak mak planeia, maibé funda hosi materia ruma nia leten.
Materia la signifika hanesan fatuk, ai, be’e, rai, nsst ne’ebé ita bele haree. Maibé Marx define materia mak servisu konkretu ema umanu nian. Signifika materia tuir marx katak servisu ka aktividade produsaun ne’ebé ema halo hodi hakonu nia nesesidade primaria, sekundaria no tersiaria. Aktividade ida ne’e univrsalmente Marx hanaran “ekonomia”. Eantaun foti konkluzaun badak katak ekonomia ka servisu konkretu (materia) ne’ebé ema hala’o hodi satisfaz nia nesesidade mak sai baze fundamentál ba evolusaun no kompleksidade institusionál ne’ebé agora iha. No iha livru “antropolojia Marx” marx hatete katak :
Ema barak bele foti diferensia entre ema ho animál ho konseitu oioin dehan “animál la iha pensamentu no ema iha pensamentu, animál la iha konxiensia no ema iha konxiensia ka animál irassionál no animál rasionál”. Maibé dahuluk liu ita tenke hatene katak “ema bele diferente ho animál iha momentu ne’ebé ema ne’e hatene produz ona instrumentu produsaun nian (servisu)”.

Atu ema bele satisfaz nia nesesidade nia labele moris mesak iha fatin ida. Ema sempre hamutuk kria relasaun ba malu hodi hala’o sira nia aktividade produsaun ka aktividade ekonómika. Tan ne’e relasaun entre ema ida ho ema seluk Marx hanaran sosiedade. Maibé ema labele moris hamutuk deit iha sosiedade sein servisu, signifika katak ema hamutuk no hala’o servisu hamutuk. Ida ne’e mak Marx hanaran “sosiál”, katak ema servisu hamutuk.
Relasaun sosiál entre ema ida ho ema seluk hodi hala’o aktividade produsaun ne’e mak determina modu produsaun sosiedade ida no forma sosiedade ne’e rasik. Modu produsaun sosiál no sosiedade sempre evolui hosi loron bá loron, tinan bá tinan, dékada bá dékada liu hosi lei dialektika ne’ebé sai nu’udar métodu filozofiku Marxismu. Sosiedade sempre movimenta no nunka para, tanba liu hosi lei “kontradisaun, mudansa kuantidade ba mudansa kualidade no negasaun ba negasaun” ka tuir lei kontradisaun “teze, antiteze no sinteze”. Ezemplu kona relasaun sosiál ema ba hala’o aktividade ekonómika (produsaun) tuir métodu dialektika mak hanesan tuir mai ne’e : Soiedade komunál primitivu, nia aktividade produsaun mak kasa, kolleta, nsst no nia relasaun sosiál la eziste klase. Hosi sosiedade komunál evolui ba sosiedade eskravatura, nia aktividade ekonómika mak, atan halo servisu hotu-hotu ba nia nain no nia relasaun sosiál eziste klase (atan no atan nain). Sosiedade muda ba fali feudál, nia aktividade produsaun mak liurai sira fó rai ba agrikultor sira halo servisu no rezultadu fahe no nia relasaun sosiál estabelese klase entre ema (rai nain no laos rai nain) no sosiedade evolui ba kapitalismu agora, nia aktividade produsaun mak traballador sira produz osan ba kapitalista ka osan nain sira no nia relasaun sosiál eziste klase boot (osan nain no traballador).
Ida ne’e mak materia ka sosiedade ne’ebé sempre evolui no dezenvolve tuir lei dialektika nian. Tanba tuir dialektika hatete katak materia ida labele eziste permanente ka sein movimentasaun. Materia ne’ebé movimenta tanba kauza hosi kontradisaun internál rasik, la’os faktor externál. Tan kontradisaun ida ne’e sosiedade sei labele para iha fatin deit maibé konstantemente evolui tuir lei, dialektikamente determina ona. Tanba ne’e Marx ho Engels hakerek iha “manifestu partidu komunista”, primeira parte dehan :
Istória kona-ba sosiedade hori uluk to’o agora nu’udar istória luta de klase. Ema livre ho atan, ema rai nain-ukun nain ho povu ki’ik no fraku. Jerlamente luta entre opressor ho oprimidu.
Orijem materialismu no dialéktika
Materialismu no dialéktika laos konseitu Marx nian rasik. Laos Marx mak hamosu maibé nia mós impresta hosi filozofia ema nian. Marx dezenvolve nia teoria materialismu dialektika no materialismu istórika hosi filozofu Alemaña nain rua : George William Friedrich Hegel no Ludwin Feuerbach. Métodu dialektika ne’ebé Marx uza hodi halo analiza bá sosiedade, mai hosi dialektika Hegeliana. Hegel nia filozofia mak idealismu dialektika.
Idealismu dialektika signifika katak buat hotu ka kompleksidade sira ne’ebé eziste iha realidade konsidera nu’udar produtu hosi ideia absolutu. Kiak, riku, nsst nu’udar rezultadu hosi ideia, signifika nu’udar maromak ka sujeitu universál nia planu ka programa. Dialektika Hegel signifika sosiedade sempre evolui tuir teze, antiteze no sinteze, sosiedade labele eziste permanente iha fatin maibé iha evolusaun konstante. Evolusaun sosiál ida ne’e nu’udar prosesu atu sujeitu universál ka maromak bele koñese  nia-an, tanba antes ka hosi inisiu, ema universál seidauk koñese nia-an rasik. Tuir marx hatete katak Hegel falla hodi hare’e sosiedade istórika nu’udar materia konkretu ida tanba Hegel konsidera de’it ideia ka evolusaun sosiedade ne’e nu’udar mudansa ideál. Tanba ida ne’e mak iha livru “ideolojia Alemaña” Marx hatete nune’e :
Filozofia Hegeliana ne’e kontraditóriu. Hegel uza ulun hodi la’o no ain hodi hanoin. Filosofia Hegel hahú hosi lalehan tun mai rai, maibé ha’u, hosi rai mak sa’e ba lelehan.
Konseitu ka perspektiva materialismu Marx, nia orijem hosi filozofia materialismu Feuerbach. Marx impresta perspektiva Feuerbach (materialismu) sai ninian. Filozofia materialismu nu’udar perspektiva materiál kona-bá istória. Filozofia materialismu Feuerbach kontraditoriu ho filozofia iedalismu Hegel, tanba tuir Hegel dehan katak istoria ka evolusaun sosiál nu’udar ideia maibé Feuerbach dehan evolusaun sosiál ka istórika ne’e nu’udar materia konkretu. Konklui katak, ideia mak sai kauza ba evolusaun (filozofia idealismu Hegel) no materia mak kauza ba evolusaun (filosofia materialismu Feuerbach).
Materia tuir filozofia Feuerbach mak ema konkretu. Feurbach konsidera ema mak sai sentru ba buat hotu-hotu, sein ema laiha mós kompleksidade sosiál. Tan ne’e Feuerbach hamosu teze ida kontra idealismu dehan nune’e : “La’os maromak mak kria ema maibé ema mak kria maromak”. Maromak nu’udar produtu hosi ema nia kakutak. Teze ida ne’e dehan katak ema mak sai produtor ba ideia sira, hanesan ideia maromak. Feuerbach konsidera deit ema no la preokupa ema nia realasaun sosiál no ema nia aktividade produsaun. Tanba tuir Marx hatete katak ideia sira ne’e mosu hosi aktividade produsaun materál no relasaun entre ema konkretu iha sosiedade. Ema tuir Marx nu’udar elementu aktivu hosi natureza ne’ebé moris no moris hamutuk hodi halo aktividade produsaun ka servisu ba satisfasaun nesesidade. Maibé infelizmente filozofia materialismu Feuerbach la konsidera ka isola ema hosi nia produsaun no relasaun sosiál. Tanba ida ne’e métodu ne’ebé Feuerbach uza mak metafizika.
Ikus mai Marx hambriik iha filozofu rua nia kaba’as leten hodi dezenvolve nia siensia no filozofia materialismu dialektika no istórika. Signifika katak materialismu dialektika no istórika nia orijem hosi filosofia materialismu (Feuerbach) no métodu dialektika (Hegel). Marx foti deit perspektiva material (materialismu) husi Feuerbach no soe nia metodu metafízika. Marx foti deit métodu dialektika husi Hegel no ignora nia perspektiva ideal (idealismu). Marx uza perspektiva materialismu no dialektika hodi estuda ka analiza ba evolusaun iha sosiedade pasadu, prezente no futuru (istórika). Ikus liu nia junta konseitu tolu ne’e hamutuk ka unifika sai teoria materialismu dialektika istórika (materialisme dialektika historis /MDH). Tamba ne’e labele konfunde katak Marxismu mak materialismu dialektika istórika no materialismu dialektika istórika mak Marxismu.
Hakarak taka sub-tópiku ida ne’e ho rekomendasaun ida husi filósofu marxista ida (Louis Allthuser). Nia rekomenda nune’e : Estudante marxismu revolusionariu iha dever atu sai filósofu (materialismu dialektika) no sientista (materialismu istórika). Ikus, nia sujere katak atu sai filósofu no sientista, iha difikuldade rua ne’ebe presiza ultrapassa : Primeiru, difikuldade polítika” katak estudante Marxista tenke halo revolusaun mental ba nia kakutak no presiza halakon ideolojia burgezia ne’ebe sei falun hela ka sei metin iha nia pensamentu. Segundu, difikuldade teórika” katak estudante Marxista tenke promove ka dezenvolve nafatin teoria Marxismu iha prátika kuatidiana. Estudante Marxista tenke iha kultura revolusionáriu.
Komponente ka fonte tolu husi Marxismu
Komponente no fonte tolu husi Marxismu ne’e, elabora husi Filósofu prátiku revolusionáriu Russia ho naran kompletu Vladimir Ilic Lenine. Nia nu’udar Lider ida ne’ebe ho aten-barani lidera revolusaun Bolshevik ne’ebe akontese iha Russia, 17 de outumbru de 1917. Nia halo elaborasaun teorika katak Marxismu kompostu husi fonte ka komponente tolu. Komponente tolu mak hanesan : Filosofia Alemaña, ekonômia-polítika Inglaterra (Ingris) no Sosialismu Franseza.
1.      Filosofia Alemaña
Ita hatene katak Marx hahú dezenvolve nia filosofia materialismu dialektika no istórika husi filosofia materialismu metafizika Feuerbach no idealismu dialektika Hegel. Dezenvolvimentu teoria Marxismu ida ne’e hahú iha Alemaña. Marx estuda filosofia iha Alemaña, Universidade Berlim no komesa hamosu nia krítika filosófika kontra filosofia Hegel no Feuerbach. Husi ne’e mak Marx hariku nia filosofia materialismu dialektika istórika. Tamba ne’e Lenine konsidera komponente prinsipal husi dezenvolvimentu Marxismu mak filosofia Alemaña.
2.      Ekonomia-polítika Inglaterra (Ingris)
Ekonomia-polítika nu’udar teoria ne’ebe impotante tebes iha sosiedade. Tamba, tuir ema Marxista teoria ne’e esplika kona-ba moris material ka konkretu iha sosiedade. Karl Marx, iha sékulu XIX, hahú estuda ekonômia no polítika iha nasaun Inglaterra. Inglaterra nu’udar nasaun ne’ebe iha altura ne’eba dezenvolvimentu ekonômiku maka’as tebes (ekonômia kapitalismu). Maske Marx ema Alemaña maibe nia dedika nia an tomak hodi estuda no halo analizasaun krítika ba sistuasaun no kondisaun ekonômika iha nasaun Inglaterra. Marx estuda teoria valor servisu husi ekonômista Ingleza sira, hanesan “Adam Smith no David Ricardo”. Marx kontinua dezenvolve teoria valor servisu husi Smith no Ricardo ne’ebe la konsege esplika relasaun entre ema ho ema ba hala’o produsaun, Tamba Smith ho Ricardo esplika deit realsaun entre sasán iha meerkadu. Tamba sira la esplika “relasaun sosial de produsaun” maibe esplika deit “relasaun sosial de konsumu” , konsekuentemente sira labele detekta eksplorasaun no desigualdade eknômika iha sosiedade. Tan Marx estuda kon-ba prosesu produsaun entaun nia deskobre katak durante prosesu nia produsaun nia laran eziste “esplorasaun” husi ema ida hasoru ema seluk. Tamba ne’e teoria ekonômia-polítika, iha parte ida Marx krítika teoria Adam Smith no David Ricardo, no iha parte seluk nia fó konxiensia ba klasse oprimidu sira hodi luta ba sira nia liberdade nu’udar umanu. Husi estudu ekonômia no polítika iha Inglaterra resulta bíblia tolu ne’ebe hakerek husi Karl Marx : Kapital I, II no III.
3.      Sosialismu Franseza
Iha altura sosiedade Feudal ne’ebe nia ekonômia sei domina ho modu produsaun Feudal, iha ne’ebe hamosu relasaun sosial ba produsaun la igual, tamba esplorasaun no esploitasaun husi Liurai hasoru agrikultor sira mka’as tebes. Husi situasaun sira ne’e hamosu hanoin husi Feudal Franseza balu hanesan “Robert Owen no Saint Simont” kona-ba konseitu “sosialismu”. Entaun, signifika katak antes Marx eziste hodi luta ba sosialismu no komunisimu, eziste ona hanoin balun kona-ba sosialismu.
Maibe ideia sosialismu ne’ebe mosu husi Feudal Franseza sira nia kakutak, infelizmentte laiha matadalan ka teoria ida ne’ebe bele hatudu dalan hodi konkretiza ideia sosialismu. Tamba ne’e mak ideia husi Owen no Simont, ne’e hanaran “sosialismu utopia”. Sosialismu utopia katak ideia kona-ba hakarak harii sosiedade sosialista sein teoria ruma. Ita bele dehan mos ideia ne’ebe eziste ka mosu deit hanesan mehi, sein teoria ida hodi uza iha prátika tamba Feudal Franseza sira ne’e hatete katak sosiedade sei muda sosialismu liu-husi dalan moral. Husi ideia utopia kona-ba sosialismu ne’ebe hamosu husi Feudal Franseza sira, Marx halo antiteze teorétika ida no hamosu “sosialismu sientífiku”. Teoria Marx, hanaran sosialismu sientífiku tamba iha teoria sientífiku revolusionáriu ne’ebe bele konkretiza ideia sosialismu katak possivel duni atu hari’i sosiedade sosialista. Sosialismu sient’ifiku ne’e mosu tamba Marx bele estuda no deskobre lei dialektika ne’ebe bele halo evolusaun no sai kauza ba revolusaun sosial.
Simplesmente, ida ne’e mak komponente ka fonte tolu husi Marxismu ne’ebe hakerek ka elabora husi Lenine. Komponente tolu hamutuk mak sai teoria Marxismu. Teoria ne’ebe sai matadalan revolusionariu ne’ebe fasilita klasse oprimidu, esploradu, esploitadu, marjinalizadu, ka jeralmente klasse inferior sira hodi luta ba libertasaun totál no hari’i sosiedade foun sein esplorasaun husi ema ida hasoru ema seluk.

Sosiedade tuir perspektiva Marxismu

Marx hatete katak “só ita bele komprende ka esplika ema nu’dar produtu husi relasaun sosial”. Aktividade produsaun obriga ema tenke estabelese relasaun intersubjetivu, relasaun ema ho ema ba hala’o aktividade produsaun hodi hakonu nesesidade primária, sekundária no tersiária. Atividade hirak ne’e só bele hala’o iha sosiedade nia laran. Entaun sosiedade tuir Marxista signifika kompostu husi individu-individu ba hala'o atividade produsaun. Tamba iha ekonômia-polítika Marxismu hatete katak “atividade produsaun mak baze material ba ema nia ezistensia”.
Marxismu hanorin ita katak, atu bele determina sosiedade ida nu’udar sosiedade de klasse, dahuluk tenke kompriende modu produsaun sosiedade ne’e rasik. Modu produsaun signifika oinsá sosiedade ida nia hala’o nia produsaun ba hakonu nesesidade tamba antes ita fahe sosiedade ba klasse dahuluk liu ita tenke entende tipu propriedade, tipu propriedade signifika katak sé los mak sai nain ba instrumentu de produsaun sira. Tipu proriedade iha rua : “propriedade komun no privadu”. Sé tipu popriedade ne’e privadu entaun resulta relasaun sosial de produsaun ne’ebe la igual no sé tipu propriedade ne’e komun etaun hamosu relasaun ne’ebe igual. Husi relasaun sosial ne’ebe igual ka la igual mak bele forma estrutura sosial ka sosiedade : klasse ka sein klasse.
Hare’e ba situasaun mundial ohin loron nu’udar Marxista tenke hare’e sosiedade nu’udar sosiedade ne’ebe eziste klasse : klasse riku no kiak, osan nain no la’os osan nain, rai nain no la’os rai nain, elite burgezia no povu ki’ik. Klasse hirak ne’e nu’udar resultadu husi sistema ekonômia-polítika ne’ebe la igual. Sistema ekonômia-polítika la igual tamba sosiedade mundial agora garante fundamentalmente “Direitu de propridade privada”. Estadu garante osan nain sira nia direitu hodi kontinua akumula kapital ba hariku sira nia an no familia. Tamba iha sorin ida osan nain sira kontinua privatiza forsa produtiva sira no sorin seluk klasse inferior sira kontinua lakon sira nia instrumentu de produsaun no sai atan ba modernismu. Garantia ba Direitu propriedade sei kontinua resulta dispariedade sosial, riku kontinua riku no kiak nafatin kiak.
Marxismu hare’e sosiedade nu’udar materia ida ne’ebe sempre evolui ka movimenta tuir dialektika haruka. Signifika katak sosiedade de klasse ne’ebe agora daudaun mosu la’os konsekuensia natural ka la’os planu maromak nian. Maibe buat hirak ne’e mosu tamba kauza husi relasaun entre ema ho ema iha sosiedade, relasaun sosial agora ne’ebe nakonu ho valor egoismu, hedonismu, individualismu, riku hakarak hanehan nafatin kiak, nsst, mak sai kauza problema sosial sira. Tamba buat sira ne’e la’os produtu natural maibe artifisial entaun ne’e nesesáriu no posivel atu muda no presiza duni ezistensia Marxismu hodi uza sai arma ka kilat revolusionária ba mudansa no transformasaun sosial.
Marxismu hamosu metáfora ida, oinsá ita bele analiza sosiedade ida. Metáfora ne’e hafahe sosiedade ba rua : Infraestrutura (ekonômia) no supraestrutura (polítika). Infraestrura nu’udar baze ba supraestrutura atu bele eziste, se infra laiha entaun supra mos laiha.
Infraestrutura nu’udar ambiente ne’ebe eziste forsa produtiva (instrumentu de produsaun no forsa de traballu) no relasaun sosial de produsaun. Iha ambiente infra estabelese relasaun sosial ne’ebe la igual no resulta esplorasaun. Nain ba forsa produtiva (esplorador) no la’os nain ba forsa produtiva (esploradus), signifika katak eziste klasse sosial. Husi baze ne’ebe eziste klasse sosial hahoris supraestrutura ka polítika ne’ebe ho objetivu atu asegura nafatin klasse iha infra, instituisaun polítika sira ne’ebe hari’i nu’udar instrumentu husi klasse nain sira atu nune’e sira uza hodi hanehan nafatin klasse la’os nain sira. Tamba supraestrutura polítika nu’udar kampu ne’ebe atu foti desizaun ka prosesu foti desizaun. Maibe polítika sempre eziste relasaun de poder, hanesan ukun nain no povu, ukun nain iha poder no povu laiha poder, ukun nain foti desizaun no obriga povu hodi tuir deit. Signfika katak iha relasaun de poder, ukun nain sira izola povu husi prosesu foti desizaun tan ne’e desizaun ne’ebe toma husi ukun nain sira nunka mais neutru. Desizaun ne’ebe ukun nain sira foti sempre halis ba interese de klasse ka desizaun ne’ebe foti nu’udar manifestasaun interese privadu ka klasse iha Estadu.
Desizaun polítika ne’ebe toma husi ukun nain sira mak re-influensia ka re-determina infraestrutura ka sistema ekonômia ne’e eziste. Sé iha infra eziste klasse entaun desizaun polítika mos desizaun de klasse no desizaun ida ne’e mak asegura nafatin klasse iha sosiedade.
Konklui katak, dahuluk Marxismu hare’e sosiedade nu’udar materia ida ne’ebe sempre muda no evolui tuir dialektika, sé nu’udar materia entaun nia sei lakon iha loron ida no hamosu fali materia foun. Sosiedade tuir Marxismu nu’udar relasaun sosial ne’ebe iha laran eziste klasse : Riku ho kiak, elite bugezia ho povu, nsst. Klasse sira ne’e nu’udar rezultadu husi estrutura sosial la igual no sistema ekonômia-polítika ne’ebe injustu no esplorador. Sistema ne’ebe sai kauza ba kompleksidade ne’e nesesariu no posivel atu muda, maibe dahuluk estudante Marxiste sira tenke tau nia kakutak hodi analiza sosiedade atual nu’udar klasse, atu nune’e bele  pozisiona nia an nu’udar klasse ne’ebe luta ba libertasaun totál. Sosiedade de klasse la’os produtu natural ida, maibe konsekuensia prátiku husi ema nia relasaun iha sosiedadade relasaun ne’ebe mak nakonu ho esplorasaun, esploitasaun, opresaun, diskriminasaun, nsst.
Marxismu nu’udar teoria ba luta de klasse
Teoria Marxismu nu’udar transformador, la’os interpetador. Marxismu hanorin ita atu koñese ita nia realidade material konkretu no sosial, eduka ita atu komprende lójika sosial ne’ebe eziste iha relasaun entre ema ho ema iha sosiedade, fó koñesimentu prátiku ba ema konkretu, fó martelu hodi harahun realidade burgezia, fasilita klasse inferior sira polítikamente no ekonômikamente, fó forsa ba klasse inferior sira, hanorin klasse inferior sira oinsá atu luta ba liberdade, fó matadalan sientífiku no revolusionáriu ba libertasaun totál ema hotu-hotu, nsst. Buat hirak ne’e hotu tamba Marxismu nu’udar tudík analítiku kona-ba klasse iha sosiedade.
Marxismu nu’udar teoria sientífiiku ne’ebe prinsipalmente koalia kona-ba klasse iha sosiedade tomak no teoria ne’e ho objetivu atu eduka ekonômikamente no polítikamente klasse inferior sira hodi entende nia realidade moris no habri’ik hodi luta ba hari’i sosiedade foun sein esplorasaun husi ema ida hassoru ema seluk. Hanesan hatete klaru ona iha Inu Nasionál Timor’Leste “patria-patria” : Gritamos abaixo imperalismo, terra livre e povo livre, sem exploração “(hakilar hatun imperalismu, rai livre no povu livre, laiha tan esplorasaun)”. Iha kántiku inu nasionál ida ne’e hatu’ur ka hatete momós ona katak la iha tan esplorasaun. Marxismu nu’udar matadalan ne’ebe fó forsa polítika revolusionáriu mai ita (klasse inferior, povu kiak, nsst) hodi luta hodi konkretiza ita nia inu nasionál no luta ba hari’i sosiedade sein esplorasaun.
Marxismu hanorin ita tamba sá ita sai kiak no sai atan iha rain rasik no tamba saidá mak ema riku kontinua  riku no kiak kontinua kiak. Marxismu eduka ita atu hatene, kompriende no konxiente realidade sosial nia lala’ok ne’ebe agora daudaun la fó benefisiu ba koletividade maibe benefisia ba ema ida no grupu balun deit. Marxismu nu’udar siensia revolusionáriu ne’ebe fó matenek hodi luta ba libertasaun totál no kompletu. Teoria Marxismu laos uza hodi interpreta ka fó definisaun deit ba realidade ne’e, maibe transforma realidade. Tamba ne’e, importante tebes atu aprende Marxismu no konsidera Marxismu nu’udar tudik revolusionariu ne’ebe uza hodi lés realidade ne’ebe sei falun hela ho ideolojia utopia ka mehi.
Importante tebes, wainhira estudante ida komprende no uza Marxismu iha nia analizasaun loron-loron. Importante tebes, wainhira ativista ida kuda marxismu iha nia fuan no aplika. Importante tebes wainhira professor ida hanorin krítiku ho teoria Marxismu.
Konkluzaun
Marxismu n’udar teoria krítiku no revolusionáriu ne’ebe hamosu husi Karl Henrich Marx (1818-1883) no nia maluk revolusionáriu sira seluk hanesan Friedrick Engels. Marxismu nu’udar teoria sientifífiku ne’ebe hamrik iha filleira klasse kiak no defende sira nia interese luta hasoru opressor ka sistema esplorador no Marxismu nu’udar análize ida ba realidade sosial. Filosofia Marxismu mak materialismu dialektika istórika. Filosofia ida ne’e nu’udar instrumentu ne’ebe ita uza hodi muda mundu la’os fó deit interpretasaun no defenisaun, teoria ne’e nu’udar tudík sientífiku hodi analiza no nu’udar konsensializador. Marxismu hanorin ita oinsá bele luta ba libertasaun totál no kompletu no luta ba hari’i sosiedade sein klasse, tamba Marxismu ko’alia radikalmente kona-ba klasse iha sosiedade. Marxismu nu’udar matadalan baa ita oinsá mak ita bele luta ba hari’i sosiedade foun ida ne’ebe bele eziste justisa ba ema hotu. Importante tebes ba ita, liu-liu akademista hodi bele buka hatene, komprende no aplika Marxismu iha vida sosial.







Maxi Seixas
09-07-2019

10 komentar:

  1. Parabens ba Ita boot Nia konsep no bele halo ona tradusaun ba teoria karlmax ho hegel ho tan feurarbach nian

    BalasHapus
  2. Parabns ba Ita boot Nia graduasaun husi teroria Karl max

    BalasHapus
  3. Sosiadade timor-leste komunga ona doutrina husi teoria marxista hodi klasifika sidadaun sira ba klase riku no kiak realidade hatudu ba ita nia estadu direitu moris nakonu ho injustica sosial,politka no kultura tambe ne nafatin kontinua le'e teoria marxista hodi kadi kakutak jerasaun foun sira nian atu sai herois ba defende ema ki'ik sira no ema kiak sira.

    BalasHapus
  4. Escrita continua✍️🌹✊🎮

    BalasHapus
  5. Aluta Continua de'it kamarada Maxi Seixas, I miss You.

    BalasHapus

MAKALA DIREITUS UMANUS

  Iha artigu ka makala ida nu'udar traballu ida ba materia direirus umanus nian iha semeter II nian ano letivu 2019 nian. Ho ida ne...